Georg Karner | Kontakt: mail@georgkarner.com | Informationsstand: 18.10.2012. (Den Gesamten Artikel auf Deutsch und English können Sie hier runterladen.)
Ko je stranac/strankinja?
U Austriji je pojam stranca, ovisno o načinu posmatranja, definicijom različito široko obuhvaćen. Pravno gledano, razlike se prave ovisno o porijeklu stranca/strankinje: prema građanima/građankama Evropske Unije i Evropskog ekonomskog prostora (EWR), kao i Švicarcima/Švicarkinjama postupa se po odredbama posebnog zakona o slobodi kretanja (Freizügigkeitsrecht- po kome ovi građani/građanke i članovi njihovih porodica imaju pravo neometanog ulaska u zemlju i za to im nije potrebna posebna dozvola boravka), dok državljani zemalja trećeg svijeta moraju ispuniti strožije uslove, da bi im bio dozvoljen ulazak i boravak u zemlji.
Austrija u poređenju s Evropskom Unijom
Austrija se, kako po broju doseljenika u procentima ( 12,3 ‰ u periodu između 2000. i 2010.), tako i po udjelu stranaca u procentima (10,81% u 2011 god.) nalazi među trećinom država članica koje se nalaze u vrhu, što je znatno iznad prosjeka Evropske Unije. Osim toga Austrija pokazuje i relativno konstantan porast udjela stranaca u ukupnom broju stanovnika, koji otprilike odgovara porastu udjela stranaca u cijeloj EU. Ovakav porast moguće je u prvom redu objasniti jednom pozitivnom migracijskom bilancom građana/građanki EU i zemalja Evropske asocijacije slobodne trgovine (EFTA).
Koruška u poređenju sa drugim pokrajinama u Austriji
Koruška spada u grupu austrijskih pokrajina s najnižim udjelom stranaca u ukupnom broju stanovnika (7,3 %) i s posebno niskim udjelom državljana zemalja trećeg svijeta. Ukupan procenat stanovništva stranog porijekla iznosi u Koruškoj 11,08%, što je također nizak procenat u poređenju s drugim pokrajinama. U okviru same Koruške pokazuju okruzi Filah-grad (Villach-Stadt) (13,06%) i Celovec-grad (Klagenfurt-Stadt) (11,09%) nešto veći procenat stranaca u odnosu na druge okruge. U oba slučaja većinu stranaca čine državljani zemalja trećeg svijeta. Gledano također sa stanovišta porijekla stranaca, ovi su okruzi vodeći – za razliku od njih u drugim okruzima preovladavaju građani EU ili zemalja EFTA (Evropske asocijacije slobodne trgovine).
Dozvola boravka / azil
Početkom 2012 nalazilo se među državljanima zemalja trećeg svijeta u Austriji 4% onih sa zahtjevom za odobrenje azila. U statističkim podacima o stanovništvu, isti nisu posebno prikazani, kao što ne postoji ni prikaz istih po pojedinim pokrajinama. Poređenje u vremenskom periodu između 2001-2011 god. pokazuje opadanje tendencije postavljanja zahtjeva za odobrenje azila. Broj pozitivno rješenih zahtjeva ostao je relativno konstantan i 2012. iznosi u procentima 21% ukupno sprovedenih postupaka po ovom zahtjevu. Samo dvije pokrajine u Austriji (Beč i Donja Austrija) ispunjavaju svoje obaveze prema azilantima.
Prognoza u vezi sa stanovništvom
Na osnovu pozitivnog migracijskog salda, za Austriju postoji pozitivna prognoza o kretanju broja stanovnika do 2075. god, koja predviđa porast broja stanovnika na preko 9,4 miliona. Jedina pokrajina koja u usporednom periodu bilježi gubitke je Koruška, pošto migracijski saldo ne može popraviti neravnotežu nastalu negativnom bilancom novorođenih. Koruška pokazuje prije svega, negativan migracijski saldo u okvirima svojih granica.
Jezik i obrazovanje
Djeca čiji razgovorni jezik nije njemački, pokazuju u Austriji znatno češće potrebu za potporom u jezičnoj nastavi, nego djeca govornici njemačkog jezika, pri čemu ova učestalost može da se smanji pravovremenom primjenom pedagoških mjera. Udio djece čiji razgovorni jezik nije njemački u školama u Koruškoj je neznatan u poređenju s drugima. Gledano na stupanj obrazovanja, osobe s migracijskom pozadinom pokazuju znatno drugačiji obrazovni profil od osoba bez migracijske pozadine. Izrazito neproporcionalno su kod ovih osoba zastupljeni veoma nizak i veoma visok stupanj obrazovanja.
Ko je stranac/strankinja? – definicija pojma i njegova problematika
Ko sve u Austriji može biti označen kao stranac/strankinja? Odgovor na ovo pitanje nije tako jednostavan, kao što bi se to moglo učiniti na prvi pogled. U traženju odgovora moraju se uzeti u obzir različiti načini gledanja, kao i različite pravne osnove, vezane za porijeklo stranca/strankinje. Najjednostavnije je razlikovanje po državljanstvu, po kome se sve osobe koje žive u Austriji, a nemaju austrijsko državljanstvo mogu vrednovati kao stranci/strankinje. Međutim, na ovakav se način ne može uočiti eventualno strano porijeklo jednog austrijskog državljanina. Ono postaje uočljivo tek kroz posmatranje po porijeklu, pri čemu su sve osobe koje su rođene u stranoj državi zajednički obuhvaćene, bez obzira na eventualno stjecanje austrijskog državljanstva u međuvremenu. Razliku između ova dva načina gledanja pojašnjava grafički prikaz koji se nalazi ispod teksta (prikaz 1.) Pojam stanovništva s migracijskom pozadinom je još širi pojam i njime su obuhvaćene sve osobe, čija su oba roditelja rođena u stranoj državi, također i u slučaju ako su takve osobe same rođene u Austriji. U vezi s tim bitno je reći da se državljanstvo u Austriji prenosi s roditelja na djecu po principu porijekla (usp. help. gv. at). Ukratko rečeno, pojam stranac odnosi se dakle, u užem smislu, samo na pripadnike stranih država, ali u daljnjim posmatranjima uključuje i veće dijelove stanovništva. Kao sljedeće, potrebno je uzeti u obzir i razlike u pravnom ophođenju prema strancima/strankinjama, ovisno o njihovom porijeklu. Za građane/građanke EU i EWR (Evropskog ekonomskog prostora) važi u ovim prostorima posebno pravo na slobodu kretanja (gore spomenuti Freizügigkeitsrecht). Isto vrijedi i za građane/građanke Švicarske, koja je članica EFTA (Evropske asocijacije slobodne trgovine ), ali ne i EWR (Evropskog ekonomskog prostora ), ali se u većini slučajeva pridržava istih načela. Za državljane zemalja trećeg svijeta važe znatno strožiji uslovi ulaska i boravka u zemlji (vidi osnove za ostvarivanje prava na boravak), zbog čega je ovdje potrebno jasno razgraničenje, koje u statističkoj obradi podataka još uvijek nedostaje (netačno prikazani i izmješani podaci).
Definicije koje se odnose na stranca/strankinje
Udio stranaca: udio stranih državljana u ukupnom broju stanovnika, izražen u procentu.
Stanovništvo stranog porijekla: ukupan broj pripadnika stranih država plus u inostranstvu rođenih austrijskih državljana.
Stanovništvo s migracijskom pozadinom: ukupan broj osoba čija su oba roditelja rođena u inostranstvu. Osobe koje su i same rođene u inostranstvu pripadaju „prvoj generaciji“ doseljenika. Potomci osoba rođenih u inostranstvu, koji se rode u Austriji pripadaju „drugoj generaciji doseljenika“.
Državljani zemalja trećeg svijeta: stranci koji nisu državljani/državljanke EU, zemalja EWR ili Švicarske.
Dozvole boravka:
Pravo na slobodu kretanja: državljani zemalja EU, zemalja EWR ili Švicarske, i članovi njihovih porodica (ako uspunjavaju zakonske uvjete) imaju pravo na boravak duži od tri mjeseca u Austriji. Oni ne moraju imati posebnu dozvolu za boravak, nego moraju zatražiti izdavanje potvrde o prijavi mjesta boravka ili boravišne karte.
Osnove ostvarivanja prava na boravak: državljani zemalja trećeg svijeta, koji se zadržavaju duže od šest mjeseci u Austriji (izuzimajući tražitelje/tražiteljice azila i one sa statusom izbjeglice) moraju imati određenu osnovu po kojoj im se dozvoljava boravak u zemlji (privremena dozvola boravka, vremenski ograničeno pravo nastanjivanja u zemlji, osnova po kojoj se dozvoljava boravak članovima porodice, te dozvola trajnog boravka).
IZVORI:
Definicije prema Statističkom zavodu Austrije: Migracije, integracije. Brojevi. Podaci. Pokazatelji 2012. Beč: 2012, str. 113 i sljedeća / Prikaz 1., kao i prethodni izvor, str. 27 /
Izvori u internetu: help.gv.at: https://www.help.gv.at/ portal.Node/hlpd/public/content/26/
str. 260410.html (17.10.2012)
Migracija – Austrija u poređenju s Evropskom Unijom
Unutar Evropske Unije Austrija pokazuje u odnosu na druge zemlje, kako visoki procenat priliva doseljenika, tako i visoki udio stranaca u ukupnom broju stanovnika. U oba slučaja se Austrija nalazi među trećinom evropskih zemalja koje se nalaze u vrhu i ove su vrijednosti znatno više od ukupnih evropskih vrijednosti. U vremenskom periodu između 2000-2010 god. Austrija je pokazivala prosječan priliv doseljenika od 12,3‰ (prikaz 2.), što je za 4,5‰ više nego u Njemačkoj. Vodeća zemlja EU u pogledu priliva doseljenika je Luksemburg s 30,1‰. Posebno niske stope priliva doseljenika pokazuju države članice koje su Uniji pristupile od 2004. god. U Austriji više od polovice doseljenika potječe iz EU ili EFTA prostora, pri čemu najveći dio čine Nijemci. Jedan dio doseljenih otpada također na austrijske državljane/državljanke koji su se vratili u zemlju.
Text unten
Udio stranaca u Austriji ležao je 2011. kod oko 10,81% (pr. 3.), što je 4,18 % više nego u cijeloj Evropi i 2% više nego u Njemačkoj. Vodeća zemlja je analogno procentu priliva doseljenika, Luksemburg s udjelom stranaca od 43,12%. Mlade zemlje članice pokazuju i ovdje veoma niske vrijednosti. Ako posmatramo udio stranaca u godišnjoj usporedbi (pr. 4), pokazuje se u slučaju Austrije u periodu između 2007. i 2011. jedan neprekidan porast, s malim padom 2010., koje se uostalom pokazuje i u drugim zemljama. Međutim, Njemačka zadržava gotovo isti procenat stranaca. Ako se udio stranaca „pročisti“ od građana EU i EFTA zemalja, postaje uočljivo da gotovo i nema povećanog doseljavanja (Njemačka bilježi čak pad istoga). Dakle, dok je migracijska bilanca državljana zemalja trećeg svijeta gotovo neutralna, građani i građanke EU i zemalja EFTA pokazuju znatno pozitivniju bilancu.
IZVORI:
Statistički zavod Austrije: Migracije, integracije. Brojevi. Podaci. Pokazatelji 2012. Beč: 2012, str. 34 i sljedeća / prikaz 2., kao i prethodni izvor / prikazi 3-5 prema evropskoj statistici
Migracija - Koruška u poređenju s drugim pokrajinama
Koruška spada u austrijske pokrajine s najnižim udjelom stranaca u ukupnom broju stanovnika (7,3%) (pr. 6) i kreće se na otprilike istom nivou kao i Donja Austrija (7,16%) i Štajerska (7,23%). Nešto manji procenat bilježi Burgenland s 6,09%. Gornja Austrija pokazuje međutim veći procenat (9,11%). Ostale pokrajine leže znatno iznad ovih procenata - prije svih Beč, s udjelom stranaca od 22,32%. Koruška se time nalazi i znatno ispod prosječne vrijednosti za Austriju, koja iznosi 11,63%. Ako ovome oduzmemo građane/građanke EU i EFTA zemalja, Koruška se nalazi čak na pretposljednjem mjestu, s 3,75% – samo još Burgenland ima manji broj državljana zemalja trećeg svijeta. Ako se poredi raspored stranaca/strankinja po pokrajinama, samo Burgenland i Tirol pokazuju više građana/građanki EU i zemalja EFTA, nego građana/građanki zemalja trećeg svijeta. Posmatrano po porijeklu (pr. 7), raspored pokrajina na posljednjim mjestima se neznatno mijenja. Donja Austrija s 11,64% se nalazi tijesno ispred Koruške s 11,08% i Štajerske s 11,01%. Na zadnjem mjestu iznova se nalazi Burgenland s 9,75%. Druge pokrajine ponovo znatno odskaču od ovih – bečko stanovništvo sastoji se procentualno čak od 34,13% građana/građanki stranog porijekla. Prosječna austrijska vrijednost iznosi oko 17,61%. Oduzimanjem građana/građanki EU i EFTA zemalja Koruška ponovo dolazi na pretposljednje mjesto, ispred Burgenlanda. U pogledu raspodjele po pokrajinama preovladavaju građani/građanke EU i EFTA zemalja.
Text unten:
Unutar Koruške pokazuju okruzi Filah-grad (Villach-Stadt) (13,06%) i Celovec-grad (Klagenfurt-Stadt) (11,09%) s odstojanjem najviši udio stranaca u ukupnom broju stanovnika (pr. 8). Nakon oduzimanja broja građana/građanki EU i EFTA zemalja ostaju još procenti od 8,37% za Filah (Villach) i 7,04 za Celovec (Klagenfurt).
Također posmatrano po porijeklu (pr. 9) nalaze se Filah-grad (Villach-Stadt) s 18,44% i Celovec-grad (Klagenfurt-Stadt) s 17,27% ubjedljivo na vrhu. Od toga su u Filahu 11,35% državljani/državljanke zemalja trećeg svijeta, a u Celovcu 10,51%. U većini drugih okruga preovladavaju građani/građanke EU i EFTA-zemalja.
Izvori:
prikazi 6-8: Statistički zavod Austrije – Migramaps.
Osnove stjecanja prava na boravak/azil
Za neznatan udio stanovnika koji dolaze iz zemalja trećega svijeta vodi se aktualni postupak po zahtjevu za odobrenje azila – početkom 2012. je ovaj udio u cijeloj Austriji iznosio 4% od ukupnog broja građana/građanki zemalja trećeg svijeta. U opštim statističkim podacima o stanovništvu, isti nisu izričito prikazani (usp. prikaz gore). Prikaz raspodjele po pokrajinama također ne stoji na raspolaganju. Ako posmatramo vremenski period između 2001-2011. (pr. 11.), pokazuje se tendencija opadanja postavljanja zahtjeva za odobrenje azila, što Statistički zavod Austrije dovodi u vezu s pristupanjima zemalja istočne i srednje Evrope Evropskoj Uniji tokom 2004. i 2007. god. Broj pozitivno riješenih zahtjeva ostaje u ovom poredbenom periodu, prije svega od 2004 god., relativno stalan. U toku 2011 god. riješeno je pravosnažnom presudom 21% zahtjeva za odobrenje azila pozitivno (pr.12), 67% negativno i 12% je obustavljeno. Negativne odluke uvjerljivo preovladavaju. Prema Krajslu (Kreissl), u cijeloj Austriji svoje obaveze prema azilantima ispunjavaju samo Beč i Donja Austrija.
IZVORI:
Statistički zavod Austrije: Migracije, integracije. Brojevi. Podaci. Pokazatelji 2012. Beč: 2012, str. 36-39. Prikaz 10., kao i prethodni izvor, str. 39 / prikazi 11-12 kao i prethodni izvor str.37 / Kreissl, Reinhard (2012): Lažna uzbuna u Trajskirhenu. U:derstandard.at, 17.10.2012.
Pristup u internetu: URL: derstandard.at/1350258641383/Falscher-Alarm-in-Traiskirchen - 17.10.2012.
Prognoza o kretanju broja stanovnika - potreba za prilivom stranaca u Koruškoj
Broj stanovnika u Austriji će prema prognozi Statističkog zavoda Austrije iz 2012. (glavna varijanta) porasti do 2075. sa sadašnjih (2012 god.) gotovo 8,5 miliona na preko 9,4 ljudi (pr. 13). Ovo se prije svega dovodi u vezu s pozitivnom migracijskom bilancom Austrije, iako će ona do 2075. izgubiti na intenzitetu. Analogno tome, smanjuje se porast broja stanovnika, što će dodatno biti pojačano tendencijom smanjinjivanja broja novorođenih, koja se očekuje od 2026 god. Prilivom doseljenika moći će se do 2075. izjednačavati negativna bilanca novorođenih, što će u cjelini imati pozitivan utjecaj na kretanje broja stanovnika, čak iako će 2075. porast broja stanovnika iznositi svega za 1,954 ili 0,2‰. Bez priliva stranog stanovništva bi negativna bilanca novorođenih u Austriji već od 1995.1 bila konstantno prisutna. Koruška je jedina austrijska pokrajina, koja ne pokazuje tendencije pozitivnog razvoja u cjelini (pr.14). Broj stanovnika Koruške će se do 2075. smanjiti sa sadašnjih otprilike 557.000 (2012 god.) na otprilike 495.000 ljudi. Ovo je moguće dovodesti u vezu s činjenicom da Koruška već sad pokazuje jednu izrazito negativnu bilancu novorođenih i kroz negativni migracijski saldo unutar pokrajine, dostiže jedva pozitivan migracijski saldo u cjelini. Do 2050 god. prognozira se negativni migracijski saldo u cjelini, koji će do ove godine postajati sve izrazitiji, a nakon 2050. se prognozira slabljenje negativnih tendencija. Kako pojačavanje, tako i opadanje migracijskog intenziteta moguće je objasniti variranjem bilance novorođenih, uz istovremeno pozitivan migracijski saldo unutar pokrajine od 2051. god. Kao posljedica svega toga javlja se i porast prosječne starosti stanovnika iznad austrijskog prosjeka. Prema tome, migracija je pokretački motor porasta broja stanovnika Austrije i ublažava istovremeno porast prosječne starosne dobi stanovnika.
Izvori: Statistički zavod Austrije: Prognoza o kretanju broja stanovnika 2012. Glavna varijanta / Prikazi 13-15 kao i prethodni izvor / 1Statistički zavod Austrije: Migracijska kretanja stanovništva prema njihovom državljanstvu.
Jezik i obrazovanje u vezi s migracijskom pozadinom
Temeljna pretpostavka uspješnog obrazovanja je dobro vladanje jezikom nastave. Prikaz br. 16. pokazuje da djeca čiji razgovorni jezik nije njemački znatno češće pokazuju potrebu za dodatnom potporom u pogledu njemačkog kao nastavnog predmeta, nego što je to slučaj s djecom čiji je njemački jezik razgovorni, pri čemu pravovremeno primjenjene pedagoške mjere (poput posjećivanja dječjeg vrtića) mogu utjecati na smanjenje ovih potreba. Nedostaci u poznavanju njemačkog jezika u momentu polaska u školu, mogu dovesti do toga, da djeca moraju započeti školsko obrazovanje na nekoj od škola sa specijalnim pedagoškim mjerama. Ako Korušku poredimo s cjelokupnom Austrijom (prikaz.17). pokazuje se da je udio učenika u školama, čiji razgovorni jezik nije njemački bitno manji nego što to iznosi austrijski prosjek. To bi se moglo dovesti u vezu s neznatim brojem osoba stranog porijekla u poređenju s drugima pokrajinama. U godišnjaku Migracija & Integracija 2012. Statistički zavod Austrije upućuje na činjenicu, da osobe s migracijskom pozadinom imaju zntno drugačiji obrazovni profil od osoba koje nemaju migracionu pozadinu (prikaz 18.) Osobe s migracijskom pozadinom pokazuju u poređenju s prosječnim vrijednostima, izrazitu neproporcionalnost, što se ispoljava ili u veoma niskom ili u veoma visokom stupnju obrazovanja. Pri tome kroz generacije dolazi do ujednačavanja. Veoma uočljiva je nejednaka raspoređenost stečenog stupnja obrazovanja, prema zemlji porijekla.
Izvori:
Statistički zavod Austrije: migracija & integracija. Brojevi. Podaci. Pokazatelji 2012. Beč: 2012., str. 42-49 / Prikaz 16: kao i raniji izvor str. 43 / Prikaz 18., kao i raniji izvor str. 49. / Austrijski integracijski fond: Migracija & integracija u pokrajinama. Brojevi. Podaci. Pokazatelji 2012. Beč: 2011, str. 16. / Prikaz 17., kao i raniji izvor